Antiperspiranti i karcinom dojke
U poslednje vreme, u nekoliko studija prikazani su rezultati koji navode na sumnju da je upotreba antiperspiranata povezana sa nastankom karcinoma dojke. Naime, najčešće mesto razvoja karcinoma je gornja spoljašnja četvrtina dojke, a to je najbliže pazuhu, regiji na koju se nanose antiperspiranti. Sumnja se da sastojci antiperspiranata, posebno aluminijum, mogu da prodru kroz oštećenu kožu, i dovedu do oštećenja DNK zdravih ćelija. Kada je u pitanju tkivo dojke, moguće je da menjaju osetljivost dojke na dejstvo estrogena, čije dejstvo je dominantno u razvoju malignih promena dojke.
Međutim, ni jednom studijom nije dokazana direktna povezanost između hemikalija koje se nalaze u antiperspirantima i razvoja ćelija karcinoma. Nekoliko materija detektovanih u tkivu dojke, poreklom iz antiperspiranata, takođe nisu dovedene u direktnu vezu sa malignom promenom tkiva dojke.
Antiperspiranti i Alchajmerova bolest
Šezdesetih godina XX veka, rezultati nekoliko studija su pokazali povišen nivo aluminijuma u mozgu kod obolelih od Alchajmerove bolesti. Ovo otkriće dovelo je u pitanje korišćenje aluminijuma u kućnim uslovima (konzerve, antacidi, antiperspiranti).
Tokom narednih godina, daljim istraživanjima nije potvrđen uticaj aluminijuma na razvoj Alchajmerove bolesti. Što se antiperspiranata tiče, neki naučnici navode da se aluminijum iz ovih preparata čak ni ne apsorbuje u kožu. Aluminijumove soli svoje dejstvo ispoljavaju na površini kože, zapušavajući privremeno izvode znojnih žlezdi. Dejstvo je privremeno, dakle, ne ostavlja trajne posledice kada se nanese na kožu pazuha.
Antiperspiranti i bolesti bubrega
Zabrinutost oko povezanosti antiperspiranata i bolesti bubrega javila se pre mnogo godina. Naime, kod pacijenata na dijalizi, kojima je propisana terapija aluminijum hidroksidom, radi korigovanja nivoa fosfata u krvi, primećeno je češće javljanje demencije. Uzrok je bio zadržavanje aluminijuma u organizmu, usled oslabljene funkcije bubrega. To je dovelo do toga da FDA zahteva da na antiperspirantima bude naznačeno da osobe sa oslabljenom funkcijom bubrega (<30%) pre upotrebe zatraže mišljenje lekara. U realnosti, praktično je nemoguće da se kroz kožu apsorbuje tolika količina aluminijuma koja će na bilo koji način uticati na bubrege ili neki drugi organ u telu čoveka. Da bi se aluminijum iz antiperspiranta apsorbovao, morali bi da ga progutate, tako da je to dovoljan pokazatelj stvarne opasnosti od upotrebe antiperspiranata.
Ipak, kod osoba sa osetljivom kožom, mogu se javiti različite lokalne iritacije, posebno pri korišćenju antiperspiranata sa dužim dejstvom (na kojima je naznačeno da štite 24h i duže). Zbog toga je važno redovno i adekvatno održavati higijenu pazuha, i izbegavati nanošenje antiperspiranata više puta u toku dana.